I C A N N

Navigation: Home > About > GAC Outreach Document (Croatian)

sustav imena domena na internetu i savjetna komisija vlada (GAC) društva

Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN)

Što je sustav imena domena na internetu?

Zahvaljujući Sustavu imena domena, ili Domain Name System, skraćeno DNS, korisnici Interneta u mogućnosti su slati e-mail poruke i lako se snaći na Internetu. Slično telefonskim brojevima, svaki kompjutor u Internetu ima jedinstvenu adresu - Internet Protocol ili IP broj. Pošto je ove brojeve teško zapamtiti, uspostavljen je sustav DNS da bi se omogućila primjena imena koje je lako zapamtiti, takozvana imena domena, umjesto brojeva. Tako korisnici Interneta mogu pronaći web-stranicu ukoliko na browseru jednostavno utipkaju ime poput www.internic.net umjesto broja 207.151.159.3.

DNS omogućava registraciju imena domena na više registratora poznatih kao vrhunske domene (TLD) ili “top level domains”. Svaki TLD može opet imati nekoliko poddomena. Danas TLD možemo svrstati u dvije velike skupine: 1) sabirne ili generične vrhunske domene (gTLDs) poput .com, .net, .org i .info, na koje se mogu registrirati korisnici Interneta širom svijeta, i 2) vrhunske domene s nacionalnim kodom ccTTLDs), poput .uk za Veliku Britaniju ili .ng za Nigeriju, dodijeljene prema državnoj, teritorijalnoj, ili zemljopisnoj pripadnosti. Iako obje grupe vrhunskih domena baziraju na sličnom tehničkom principu, pravila i politika registracije domena mogu se znatno razlikovati zavisno o tome da li se radi o gTLD ili ccTLD. Ukoliko želite detaljnije informacije o strukturi DNSa, posjetite stranicu http://www.internic.net/faqs/domain-names.html.

Tko je zadužen za organizaciju sustava imena domena?

Nizom godina organizacija i funkcija DNSa odvijala se je na neformalnom, ad hoc principu. Ove su funkcije uglavnom obavljali znanstvenici, tehničke organizacije, inženjeri Interneta, volonteri, te organizacije i stručnjaci angažirani od strane Vlade Sjedinjenih Američkih Država. No, pojava Interneta u devedesetim godinama kao važnog svjetskog trgovačkog, komunikacijskog, i obrazovnog medija, iziskivala je razvoj robusnijeg, formalnijeg i reprezentativnijeg sustava kojim bi se osiguralo učinkovito i besprijekorno poslovanje svih ovih funkcija.

Na osnovu vlastitog doprinosa i učešća u razvoju Internerta, Vlada Sjedinjenih Američkih Država iniciirala je proces privatizacije i “internacionalizacije” organizacije i poslovanja Sustava imena domena i relevantnih funkcija koordinacije Interneta. Od 1998. Vlada Sjedinjenih Američkih Država postepeno je ustupila nadzor nad organizacijom Sustava imena domena društvu Internet Corporation for Assigned Names and Numbers, skraćeno ICANN (Društvo za dodijeljena imena i brojeve na Internetu), čiji članovi su privatne i pravne osobe iz cijelog svijeta s učešćem u Internetu. ICANN je nezavisno, nekomercijalno društvo privatnog sektora sa sjedištem u Kaliforniji, a zadatak mu je organizacija funkcija tehničke koordinacije Interneta. Ako postoji organizacija za koju se može reći da je zadužena za tehničke funkcije Interneta, onda je to ICANN.

ICANNu predsjedava internacionalni devetnaestočlani direktorij uz podršku profesionalnog osoblja. Cilj mu je omogućiti donošenje odluka suglasjem, na području ključnih pitanja i politike Sustava imena domena na osnovu pregovora u sklopu njegove tri pomoćne organizacije. Ove pomoćne organizacije zastupaju širok spektar interesnih zajednica uključujuči tvrtke, potrošače, i ustupnike usluga Interneta (ISP), pored ostalih.

Od njegovog utemeljenja ICANN je pokrenuo nekoliko važnih inicijativa i aktivnosti uključujući:

uspostavljanje globalne konkurencije na području registracije imena domena, dodjelom više od 100 komercijalnih imena domena registratorima iz svih krajeva svijeta;

razvoj i primjenu Jedinstvenog postupka rješavanja spora o imenima domena (Uniform Domain Name Dispute Resolution Policy), skraćeno UDRP, poradi rješenja sporova u slučajevima "cybersquattinga" – nepravne registracije imena domena kojom se povređuju prava zaštitnih znakova – utemeljenom na preporukama Svjetske organizacije za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, World Intellectual Property Organisation (WIPO);

postupak izbora sedam novih vrhunskih domena Interneta (TLD), .biz, .info, .pro, .name, .museum, .aero, i .coop – prvo proširenje gTLD od uvođenja Sustava imena domena; i

nominiranja radnih grupa čiji je zadatak naučna istraga na područjima poput uvođenja multilingualnih imena domena, koordinacije banke podataka “WHOIS” za registraciju imena domena, te dodjele i organizacije IP brojeva.

Detaljnije informacije o ICANNu, njegovim pomoćnim organizacijama i savjetnim komisijama možete naći na web-stranici www.icann.org.

Odnosi s vladama, privrednim sklopovima i ostalim organizacijama

ICANN je jedinstven na svoj način. Mnoge funkcije tehničke koordinacije koje ICANN obavlja utječu na javnu politiku. Na nekim područjima su za implementaciju funkcija tehničke koordinacije koje utječu na javnu politiku zadužene organizacije obvezane međudržavnim ugovorima, poput Internacionalnog udruženja za telekomunikacije, International Telecommunication Union (ITU), ili Internacionalne organizacije putničkog zračnog saobraćaja, International Civil Aviation Organisation. Mišljenje prevladava da ovakav pristup utemeljen na ugovorima nije podoban za poslovanje i organizaciju Interneta, te da bi ih trebao osigurati privatni sektor.

Ovo ne znači da vlade ne igraju bitnu ulogu. ICANN se savjetuje s vladama posredovanjem Komisije za savjetovanje s vladama ili Governmental Advisory Committee (GAC). Glavni zadatak GACa je savjetovati ICANN u pitanjima relevantnim za javnu politiku. GAC je pogotovo zainteresiran za aktivnosti i politiku ICANNa kada dotični izazovu zabrinutost od strane vlada, posebno ukoliko politika ICANNa kolidira s nacionalnim zakonima ili internacionalnim ugovorima. GAC se sastaje tri ili četiri puta godišnje u sklopu ICANNa. Danas GAC broji predstavnike više od 30 vlada, privrednih sklopova, i multinacionalnih državnih organizacija poput ITU i Svjetske organizacije za zaštitu prava intelektualnog vlasništva (WIPO).

Članstvo u GACu je otvoreno vladama svih zemalja, privrednim sklopovima priznatim u internacionalnim forumima, te multinacionalnim državnim i ugovornim organizacijama. Ukoliko želite detaljnije informacije o GACu, posjetite stranicu www.gac.icann.org

Zašto je članstvo u GACu važno za vlade?

Internet je svjetski fenomen i pruža enormne mogućnosti privrednim sektorima i građanima svih zemalja. No svijet nije jednolik. Svaka država i privreda imaju različite zakone, stavove i politike. GAC si je postavio za cilj uzeti u obzir sve ove raznolikosti pri proslijedu savjeta ICANNu. Članstvo u GACu pruža državama i privrednim sklopovima mogućnost da aktivno uvjetuju politiku organizacije DNSa i relevantnih funkcija, neophodnu za poslovanje Interneta. Pošto je GAC postao forum razmjene znanja i stručnosti, njegovi članovi su svjesni kolika dobrobit proizlazi iz članstva u Komisiji.

Što je GAC učinio u posljednje vrijeme? GAC je razmotrio i pružio savjet na razne teme uključujući:

koje teme i stavove glede javne politike ICANN treba uzeti u obzir pri izboru novih generičnih vrhunskih imena domena;

stručni savjet glede pitanja u svezi s razvojem multilingualnih imena domena (imena domena na pismima poput kineskog, ćirilice ili arapskog) uključujući zaštitu prava intelektualnog vlasništva, zaštitu potrošača, i kulturna pitanja;

načela pravilnika za koordinacju budućih probnih sustava imena domena, u skladu sa željom za podsticanjem inovativnih i kreativnih eksperimenata; i

načela za učinkovito poslovanje i organizaciju ccTLD uključujući izradu GAC dokumenta pod naslovom Principles for the Delegation and Management of Country Code Top Level Domains, (Načela za dodjelu i organizaciju vrhunskih domena s nacionalnim kodom) o pravima i zadacima ICANNa, vlada, i registratora u poslovanju ccTLD.

GAC aktivno traži nove članove da bi na svjetskom nivou podstakao svjesnost o i učešće u važnim pitanjima organizacije i poslovanja Interneta, te osigurao da GACovi savjeti ICANNu odražavaju raznolikost internacionalnog društva. GAC je pogotovo zainteresiran podstaći učešće iz zemalja i privrednih sklopova u kojima je Internet još u razvitku.

Kako se učlaniti u gac?

GAC trenutno broji 90 članova, od kojih su 40 aktivni učesnici. Članstvo je dostupno predstavnicima vlada država koje mogu imenovati predstavnika i savjetnika u Komisiji. Članstvo je dostupno i privrednim sklopovima priznatim od strane međunarodnih foruma, kao i multinacionalnim državnim organizacijama i ugovornim organizacijama, na poziv direktorija GACa.

Internet ima sve važniju ulogu u privrednim sektorima svake ekonomije. Stoga je od vitalne važnosti da vlade učestvuju u postupcima donošenja odluka o poslovanju i organizaciji Interneta. Sustav imena domena je infrastruktura na kojoj je zasnovana funkcionalnost Interneta, te se odražava na brojna područja javne politike.

Da bi se mogli uzeti u obzir svi relevantni stavovi, neophodno je povećati broj učesnika u Savjetnoj komisiji vlada u sklopu ICANNa, tako da ICANN – i Internet – postanu internacionalni u pravom smislu riječi.

GAC poziva sve potencijalne članove da se informiraju o uslovima učešća. Molimo Vas kontaktirajte GAC sekretarijat radi detaljnijih informacija o ulogi i aktivnosti GACa:

Dr. Govind
GAC Secretariat
1016, Electronics Niketan
6, CGO Complex, Lodi Road
New Delhi 110 003
India
Telefon: +91 11 24301116
Fax: +91 11 24363126

E-Mail: gacsec@gac.icann.org

Web-stranice za dodatne informacije

Informacije o ICANNu, uključujući konferencijski materijal, dokumente o politici, pomoćnim organizacijama, predstojećim konferencijama te slično, možete naći na: http://www.icann.org.

Informacije o ICANNovoj Savjetnoj komisiji vlada (GAC), uključujući već objavljene komunikee i ostale dokumente, dostupne su na: http://www.gac.icann.org/docs/index.htm

http://www.gac.icann.org/docs/index.htm.